Hrvatski startup Revuto najavio je u ponedjeljak na online konferenciji za medije da izlazi na prvi tzv. token sale na blockchain platformi Cardana, kao jednoj od atraktivnijih u svijetu, s ciljem da prikupi 8 milijuna eura za svoj daljnji razvoj.

Token sale znači da se investicija ne prima u uobičajenim valutama poput dolara ili eura, već u kriptovaluti, točnije ADA valuti, službenoj valuti platforme Cardano. Revuto će time biti i prvi projekt koji će dobiti financiranje u toj valuti. Privatni token sale kreće danas, 3. svibnja, a javna prodaja kreće 18. svibnja. 

Povodom tog posla, Vedran Vukman iz Revuta poručio je da je digitalna imovina koja se temelji na blockchainu transparentna i da daje korisnicima kontrolu nad sredstvima. Revuto to čini i s pretplatama, za koje su specijalizirani, budući da je njegov glavni proizvod mobilna aplikacija-rješenje za upravljanje pretplatama putem jedinstvenog sučelja, koja pomaže korisnicima da drže pod kontrolom svoje periodične troškove povezane s pretplatama.

– Kriptovalute pružaju značajne prednosti u smislu obrade plaćanja u usporedbi sa zastarjelim centraliziranim rješenjima. Vjerujem da će Cardano igrati vodeću ulogu u nadolazećoj digitalnoj revoluciji i zbog toga smatramo da je izgradnja naše decentralizirane platforme na Cardanu bio jedini izbor i da ćemo uspjeti u naumu unijeti revoluciju u svijet pretplata – kazao je Vukman,

Nikola Glumac s platforme Cardano, pak, poručio je da su trenutno najatraktivnija blockchain platforma u svijetu, i to kao razvijeniji blockchain treće generacije koji kombinira osobine prethodnih generacija i mijenja se kako bi ispunio nove potrebe korisnika, kao i da je ponosan da prvi token sale i prvi projekt na toj platformi dolazi baš iz Hrvatske.

Predsjednica Uprave Revuta Josipa Majić naglasila je da taj fintech startup ima rješenje za pretplate, čime se može uštedjeti vrijeme, energija i novac te je izrazila uvjerenje da će s obzirom da pretplate rastu po stopi od 100 posto godišnje one opstati i postati neodvojivi dio svakodnevnog života. Inače, prosječni europski potrošač troši 130 eura mjesečno na pretplate, što čini oko 5 posto njegovih ukupnih mjesečnih troškova.

– Vjerujemo da nitko više ne bi trebao plaćati pretplate za usluge koje više ne želi ili ne koristi, a naš je primarni cilj to omogućiti. Ideja je maksimizirati vrijednost postojećih pretplata pojednostavljivanjem procesa plaćanja i zaštitom klijenata od skrivenih naknada i troškova za usluge koje koriste – istaknula je Majić.

Iz tog su startupa upozorili potrošače da provjeravaju svoje pretplate, jer ih to gotovo petina nikada ne radi, a onda oko pola njih često plaća proizvode i usluge koje ili više ne koriste ili ih ne smatraju vrijednima svog novca. 

Proizvođači automobila diljem svijeta gase proizvodnju zbog nestašice čipova. Osim automobilske industrije nestašica je se proširila na ostale industrijske grane.

Tajvanski proizvođač čipova Taiwan Semiconductor Manufacturing (TSMC) očekuje da će do kraja lipnja podmiriti „minimalne zahtjeve“ potražnje za automobilskim čipovima, rekao je predsjednik Mark Liu., a Tajvan je ključan za rješenje tog problema i njegovi su proizvođači obećali povećati kapacitete.

Predsjednik TSMC-a Mark Liu rekao je u razgovoru za CBS da su za nestašicu čuli u prosincu i da su već sljedećeg mjeseca počeli proizvoditi što je više moguće čipova za proizvođače automobila.

“Danas procjenjujemo da smo napravili što smo planirali dva mjeseca prije zacrtanog roka i da možemo podmiriti minimalne potrebe naših klijenata prije kraja lipnja”, uhvatiti da možemo sustići.

Upitan znači li to da će nestašica čipova završiti za dva mjeseca, odgovorio je niječno.

„Mora proći određeno vrijeme između dvije faze procesa, lanac opskrbe dug je i složen, naročito kada su u pitanju automobilski čipovi. Opsrkba traje od oko sedam do osam mjeseci“, kazao je Liu.

Proizvođači automobila prvi su osjetili nestašicu, koja se u međuvremenu proširila i na druge sektore, poput potrošačke elektronike.

Naime, za razliku od dosadašnje direktne prijave, ove godine će za građane i tvrtke prijavu podnositi prodavatelji vozila putem prijavne aplikacije.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticanjem elektromobilnosti, za koju je u ovoj godini ukupno osigurano čak 105 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a osim većeg budžeta građane i tvrtke očekuje i izmijenjeni model prijave za sufinanciranje. 

Naime, za razliku od dosadašnje direktne prijave, ove godine će za građane i tvrtke prijavu podnositi prodavatelji vozila putem prijavne aplikacije.

“Na raspolaganju je čak 90 milijuna kuna, dok je preostalih 15 rezervirano za javni sektor, koji će se i dalje prijavljivati izravno Fondu”, rečeno je Hini u Fondu.  

Najavili su da prvo početkom svibnja planiraju objaviti Javni poziv za proizvođače, generalne zastupnike ili uvoznike motornih vozila, koji će Fondu prijaviti prodajna mjesta i dostupne modele energetski učinkovitih vozila. Svako prodajno mjesto pritom će dobiti korisnički račun za prijavnu aplikaciju.

A nakon što Fond početkom lipnja objavi Javni poziv za građane i tvrtke, prodavatelji će kroz prijavnu aplikaciju korisnike prijavljivati za sufinanciranje. Unosom obveznih podataka prijavitelja i učitavanjem potrebne dokumentacije u sustav, za korisnika će se automatski rezervirati dostupan iznos poticaja, ističu u Fondu.

Međutim, kako bi ostvario pravo na sufinanciranje, korisnik u određenom roku treba uplatiti i obvezni minimalni predujam za vozilo, u iznosu od sedam posto traženih sredstava Fonda. Za fizičke osobe to će maksimalno biti 4900 kuna, dok je za pravne osobe do 28.000 kuna.

Koliko je točno sredstava iskorišteno, moći će se u realnom vremenu pratiti na posebnoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja će početkom lipnja biti u funkciji. Na njoj će zainteresirani korisnici moći pronaći sve detalje o programu sufinanciranja, kao i popis svih modela vozila za koje je dostupno sufinanciranje te njihovih prodajnih mjesta.

Kad iznos rezerviranih sredstava u prijavnoj aplikaciji dosegne 90 milijuna kuna, poziv za građane i tvrtke će se privremeno zatvoriti. 

U Fondu kažu da će se nabava vozila, kao i do sada, sufinancirati s do 40 posto po vozilu, a maksimalni iznos poticaja će ovisiti o kategoriji. Za električna vozila L1-L7 kategorije osigurano je do 20.000 kuna, za plug-in hibride do 40.000 kuna, dok će se za kupnju vozila s električnim pogonom ili čak na vodik moći dobiti do 70.000 kuna.

Sredstva su dostupna i za vozila N1 kategorije i to plug-in hibridna vozila (do 40.000 kuna) te ona s električnim pogonom ili pogonom na SPP, UPP ili vodik, za koja se može dobiti do 70.000 kuna. S maksimalno 400.000 kuna sufinanciraju se i vozila kategorije N2, N3, M2, M3 s električnim, „plug-in“ hibridnim pogonom, pogonom na SPP, UPP ili vodik. 

Građani će sufinanciranje moći ostvariti za jedno novo vozilo, dok će tvrtke moći kupiti i više njih, ali će im maksimalno biti dostupno do 400.000 kuna bespovratnih sredstava. I jedni i drugi kupljena vozila moraju zadržati u vlasništvu dvije godine.

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističu da su pri planiranju novog modela sufinanciranja održali niz sastanaka sa strukovnim udruženjima, uključujući i HGK, te s raznim proizvođačima, generalnim zastupnicima i uvoznicima vozila, ali i zainteresiranim udrugama, te su pri razradi modela prihvatili njihove konstruktivne prijedloge. 

Inače, Fond je dosad odobrio sufinanciranje za više od 4500 električnih vozila.

Međutim, kako ističu, tranziciju prometnog sustava u energetski učinkovitiji potrebno je još dodatno ubrzati, s obzirom  na to da Strategija niskougljičnog razvoja predviđa da bi do 2050. godine čak 35 posto hrvatskog voznog parka trebalo biti električno.

Europski povjerenik želi po tvrdnjama izvora u Bruxellesu nagovoriti nekog od velikih proizvođača čipova da u EU izgradi tvornicu i time Europi osigura pristup najnaprednijoj proizvodnoj tehnologiji.

Nestašica čipova zatekla je automobilsku i tehnološku industriju i EU želi povećati proizvodne kapacitete. Povjerenik EU-a Thierry Breton sprema se pregovarati s globalnim proizvođačima, ali glavnu riječ namijenio je Uniji.

Breton će se sljedećeg petka u Bruxellesu sastati s izvršnim direktorom američkog Intela Patom Gelsingerom, a istog će dana održati i video konferenciju s Marijom Marced, predsjednicom europskog ogranka tajvanskog diva TMSC-a.

“Jačanje naše autonomije ne podrazumijeva izolaciju u svijetu u kojem su i lanci opskrbe globalni. Paralelno istraživanju mogućnosti za povećanje europskih kapaciteta … nastavit ćemo graditi mostove s međunarodnim partnerima – ali mi ćemo imati glavnu riječ”, rekao je Breton.

Europski povjerenik želi po tvrdnjama izvora u Bruxellesu nagovoriti nekog od velikih proizvođača čipova da u EU izgradi tvornicu i time Europi osigura pristup najnaprednijoj proizvodnoj tehnologiji tijekom sljedećeg desetljeća.

Čelnik Intela najavio je gradnju tvornice u Europi u sklopu promjene poslovne strategije koja predviđa povećanje kapaciteta za proizvodnju čipova.

Breton je ipak ‘bacio oko’ na tajvanski TSMC, budući da je na glasu kao neprikosnoveni lider u sektoru i bolje poznaje najnaprednije proizvodne procese, kažu izvori iz Bruxellesa.

Analitičari upozoravaju da bi se velika tvornica u Europi mogla pokazati strateškom pogreškom jer se na Starom kontinentu ne proizvode pametni telefoni ni ostala potrošačka elektronika koja zahtijeva najnaprednije procesore. To znači da ne postoji ni održivo tržište.

Europski proizvođači čipova poput Infineona, STM-a i NXP-a već su prije nekoliko godina odustali od ambicije da budu glavni u sektoru i fokusirali su se na određene segmente tržišta, poput čipova za automobilsku industriju.

Američki proizvođač električnih automobila Tesla najavio je zapošljavati 12.000 radnika. Tvornica bi u maksimalnom kapacitetu mogla zapošljavati i do 40 tisuća radnika, napominje američka kompanija.

Američki proizvođač električnih automobila Tesla najavio je da će njegova nova tvornica blizu Berlina zapošljavati 12.000 radnika kada proradi punim kapacitetom.

U teoretskoj budućoj završnoj fazi širenja, koje je za sada “hipotetičko”, tvornica bi u maksimalnom kapacitetu mogla zapošljavati i do 40 tisuća radnika, napominje američka kompanija u priopćenju.

Proizvodnja električnih automobila započet će u Gruenheideu u srpnju. Pogon je smješten u šumovitom području uz jezero, 30-ak kilometara jugoistočno od centra Berlina, na rubu prirodnog rezervata, a proizvodit će 500 tisuća vozila godišnje.

Stellantis je tako najavio povratak analognim brzinomjerima samo na modelima Peugeota 308, među brendovima grupe koji uključuju Chrysler, Citroen i Jeep.

Proizvođač automobila Stellantis najavio je u srijedu da će na jednom modelu Peugeota zamijeniti digitalne brzinomjere analognima zbog globalne nestašice poluvodičkih čipova koja je teško pogodila automobilsku industriju.

Pandemija covida 19 pokrenula je val potražnje za poluvodičkim čipovima s kojom dobavljači ne uspijevaju držati korak.

Nestašica čipova već je izazvala poremećaje u proizvodnji automobila Peugeot 308 u francuskom Sochauxu, a proteklih je mjeseci natjerala i mnoge druge tvrtke, uključujući Ford Motor i Volkswagen, da privremeno obustave ili smanje proizvodnju u pogonima širom svijeta.

Stellantis je tako najavio povratak analognim brzinomjerima samo na modelima Peugeota 308, među brendovima grupe koji uključuju Chrysler, Citroen i Jeep, nakon ovogodišnjeg spajanja francuske PSA grupe s talijansko-američkim Fiat-Chryslerom.

“Time se elegantno i brzo zaobilazi velika prepreka u proizvodnji automobila, dok ne završi kriza ‘čipova'”, izjavio je glasnogovornik Stellantisa.

Tradicionalni brzinomjeri trebali bi se početi ugrađivati u automobile Peugeot 308 najkasnije krajem svibnja, priopćila je tvrtka, dodajući da će čipove sačuvati za digitalne kontrolne ploče najpopularnijih modela, poput sportskog terenca Peugeot 3008.

Nestašica elektroničkih čipova pogodila je proizvođače automobila diljem svijeta. Njemački Volkswagen također je uveo skraćeno radno vrijeme za tisuće radnika.

Njemački proizvođač automobila Daimler ponovo je odlučio skratiti radno vrijeme za tisuće radnika zbog nestašice čipova koja je teško pogodila automobilsku industriju.

Tom mjerom bit će zahvaćena većina radnika u tvornicama nedaleko njemačkih gradova Rastatta i Bremena, u kojima se proizvode automobili marke Mercedes.

Daimler planira uvesti skraćeno radno vrijeme u obje tvornice od ovoga petka do kraja idućeg tjedna, potvrdili su iz kompanije na upit agencije Dpa.

U bremenskoj tvornici zaposleno je više od 12 tisuća radnika, a u onoj nedaleko Rastatta njih oko 6.500.

Izuzeti od te mjere su radnici koji rade na strateškim projektima i oni na bazičnim poslovima.

Kompanija je i početkom godine zbog krize u proizvodnji čipova skratila radno vrijeme u te dvije tvornice i u tvornici u Mađarskoj, nedaleko grada Kečkemeta.

Za trenutačnu situaciju u Daimleru kažu da je nestabilna, no nisu željeli komentirati nove mjere smanjenja proizvodnje.

U sklopu programa skraćenog radnog vremena tvrtka može u razdobljima financijskih teškoća smanjiti plaće radnika radi ušteda, a vlada im nadoknađuje izgubljeni dio kako bi ublažila ekonomske probleme, podsjeća dpa.

Nestašica elektroničkih čipova pogodila je proizvođače automobila diljem svijeta. Njemački Volkswagen također je uveo skraćeno radno vrijeme za tisuće radnika.

ARM je veliki igrač u svjetskom sektoru poluvodiča, ključnom za brojne tehnologije, od umjetne inteligencije do 5G mreža. Čipovi bazirani na njegovim nacrtima ugrađeni su u gotovo sve pametne telefone.

Britanska vlada zaustavila je prodaju domaćeg projektanta čipova ARM Holdingsa američkoj grupi Nvidia kako bi proučila moguće posljedice po nacionalnu sigurnost.

Ministar za digitalni sektor, kulturu, medije i sport Oliver Dowden rekao je u ponedjeljak da je da vlasnika ARM-a, japanski financijski konglomerat Softbank, obavijestio o suspenziji transakcije.

Regulator za tržišno natjecanje i tržišta (CMA) analizirat će pitanja konkurencije, nadležnosti i utjecaja sporazuma na nacionalnu sigurnost, a izvješće će biti završeno do 30. srpnja, priopćila je vlada.

Dowden će potom odlučiti hoće li dati zeleno svjetlo sporazumu, uz uvjete ili bez njih, ili će biti potrebna dulja i detaljnija istraga.

Nvidia smatra da sporazum ne otvara značajna pitanja vezana za nacionalnu sigurnost.

“Nastavit ćemo blisko surađivati ​​s britanskim vlastima, kao što smo to činili još od objave sporazuma”, objavila je najveća američka kompanija za proizvodnju čipova po tržišnoj kapitalizaciji.

ARM je osnovan i sjedište mu je u sveučilišnom gradu Cambridgeu. Ne proizvodi čipove, već je osmislio skup osnovnih uputa za projektiranje računalnih jezgri.

Licence za nacrte i tehnologiju čipova prodao je kupcima poput Qualcomma, Applea i Samsung Electronicsa.

Izgradnja 5G mreža, pandemija i rad na daljinu koji su povećali proizvodnju i prodaju računala i konzola te požar u Renesasu igrali su veliku ulogu u globalnoj nestašici čipova.

Japanski Renesas Electronics, svjetski lider u proizvodnji poluvodiča, namjerava obnoviti proizvodnju u svibnju u svom glavnom pogonu oštećenom u velikom požaru, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare čelnik tvrtke Hidetoshi Shibata.

– Produktivnost naše tvornice u prefekturi Ibaraki trebala bi doseći 100 posto tijekom svibnja. U travnju ćemo kupiti potrebnu opremu za zamjenu opreme oštećene požarom – rekao je.

Japanski proizvođači automobila suočili su se s nedostatkom poluvodiča početkom ove godine, povezanim s naglo povećanom potražnjom za tim proizvodima zbog izgradnje mobilnih mreža pete generacije u mnogim zemljama. Uz to je zbog pandemije i širenja rada na daljinu i izvan sjedišta poslodavaca povećana proizvodnja osobnih računala i igraćih konzola, što također zahtijeva dodatne količine poluvodiča.

Takvu situaciju pogoršao je požar u ožujku u tvornici Renesas Electronics, koja pokriva 17 posto svjetskog tržišta čipova.

Analitičari Nomura Securitiesa smatraju da bi se zbog toga globalna proizvodnja automobila mogla smanjiti za oko sedam posto odnosno za 1,6 milijuna u trećem tromjesečju, dok bi proizvodnja automobila japanskih tvrtki pala za 1,2 milijuna komada.

Europski parlament je prošle godine predložio prva europska pravila za regulaciju umjetne inteligenciju. Glavni izazov u donošenju tog zakona je utvrđivanje nositelja odgovornosti za štetu koju nanese ta tehnologija.

Izgradnja povjerenja građana i potrošača u umjetnu inteligenciju i pitanje preuzimanja odgovornosti za štetu koju prouzroči moderna tehnologija ključni su izazovi u oblikovanju zakonodavstva EU-a o umjetnoj inteligenciji, istaknuli su europarlamentarci u srijedu.

Europski parlament je u listopadu prošle godine predložio prva europska pravila za regulaciju umjetne inteligenciju i istaknuo da je, osim nedostatka povjerenja potrošača u modernu tehnologiju, glavni izazov u donošenju zakonodavnog okvira utvrđivanje nositelja odgovornosti za štetu koju nanese umjetna inteligencija.

O pitanjima poput onoga je li odgovornost u slučaju nesreće u kojoj je sudjelovao samovozeći automobil na vlasniku, proizvođaču automobila ili programeru, u srijedu je uoči Komisijinog predstavljanja zakonodavnog prijedloga za regulaciju umjetne inteligencije govorio Axel Voss, eurozastupnik iz Europske pučke stranke (EPP). 

– Mi se ovdje najviše fokusiramo na visokorizične sisteme. U kontekstu umjetne inteligencije, nije predvidljivo tko može biti njezina žrtva. Ako ste na krivom mjestu u krivo vrijeme, ona vas može oštetiti – konstatirao je europarlamentarac. 

U zakonodavnoj inicijativi “Sustav građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju”, Voss poziva na donošenje pravnog okvira prema kojem bi svi operateri visokorizične umjetne inteligencije snosili isključivu odgovornost za svu nastalu štetu. 

Pravila bi se trebala primjenjivati na fizičke i virtualne aktivnosti umjetne inteligencije koje uzrokuju ozljedu ili štetu za život, zdravlje, tjelesni integritet ili imovinu, odnosno uzrokuju znatnu nematerijalnu štetu koja je rezultirala „provjerljivim ekonomskim gubitkom”. 

Uoči Komisijinog zakonodavnog prijedloga koji se očekuje 21. travnja, zastupnici Europskog parlamenta su istaknuli da građani moraju biti bolje upoznati s načinom rada umjetne inteligencije kako bi u nju stekli povjerenje.

Cijena mu je dosegla novi rekord nakon što je u srijedu najpoznatija mjenjačnica kriptovaluta Coinbase pustila svoje dionice u prodaju na američkoj burzi Nasdaq.

Cijena jednog bitcoina, najpopularnije svjetske kriptovalute, u protuvrijednosti u domaćoj valuti, u srijedu je iznosila 407.839 kuna i 78 lipa.

Cijena mu je dosegla novi rekord nakon što je u srijedu najpoznatija mjenjačnica kriptovaluta Coinbase pustila svoje dionice u prodaju na američkoj burzi Nasdaq. Kako piše časopis Bug, to je najveća javna ponuda neke kompanije koja javno trguje internetskim novcem. Analitičari procjenjuju kako vrijedi oko 68 milijardi dolara, no ulagački val mogao bi joj podići vrijednost i na 100 milijardi dolara.

Ta kompanija je u prošlom kvartalu imala prihod od 1,8 milijardi dolara, što je golemi broj s obzirom na to da su tijekom cijele 2020. imali 1,3 milijarde dolara prihoda. To sve mogu zahvaliti konstantno rastućem broju korisnika kojih, kako piše Coinbase, zasad imaju oko 43 milijuna u 100 država. Ta informacija proširila je optimizam među ulagačima i dodatno potaknula njihov zanos kriptovalutama. Osim bitcoina, tijekom cijele srijede kupovali su se i ether, XRP, litecoin te sve popularniji dodgecoin (XDG), kojemu je vrijednost narasla za čak 76%. Zasad za jednu kunu kupac može dobiti 0,83 dodgecoina.

Inače, bitcoin je platna mreža i kriptovaluta koja funkcionira pomoću kompleksnog računalnog algoritma. Njegov autor je Satoshi Nakamoto, no nikad nije otkriveno radi li se o jednom čovjeku ili pseudonimu grupe ljudi. Nema središnje institucije ili administratora koji je održavaju. Osim kupovanjem u mjenjačnicama i zaradom od prodaje proizvoda, bitcoini se mogu zaraditi i procesom “rudarenja”.

Naime, u bitcoin mreži postoje dva osnovna tipa programa: novčanici i rudari. Novčanici kreiraju nove nepotvrđene transakcije i šalju ih u mrežu. Rudari preuzimaju te nove transakcije, formiraju ih u blokove i dodaju u blok-lanac. Kad rudar doda blok u blok-lanac, tad sve transakcije u tom bloku postaju potvrđene, a rudar za nagradu dobiva određeni broj novih bitcoina. To je ujedno i način na koji novi Bitcoini ulaze u sustav.

Mogućnost da spremimo igre na vanjske USB diskove omogućit će da igru brže vratimo na konzolu nego što bi je skidali, jer igre koje imamo na USB-u nećemo moći pokretati dok ih ne preselimo.

Glavni novitet je mogućnost da igrači prebace svoje PS5 igre s unutarnje memorije na vanjski USB disk preko opcije u glavnom izborniku igara. Ova opcija uglavnom je tu radi uštede prostora. Igre sa vanjskog diska ne možete pokrenuti i morate ih prebaciti nazad u konzolu da bi ih igrali. No, to je brže nego da ponovno skidate cijelu igru. Sad je samo pitanje imate li dovoljno vanjskih diskova za vašu kolekciju igara. Neke igre će omogućiti i da na vanjski disk prebacite određene modove igre (online ili single player). 

Sony je sada omogućio i igračima da dijele svoj ekran i ono što igraju i sa igračima na PS4, a mogu i preko virtualnog kontrolera isprobati te igre. Prilagodili su i izbornike, pa sada možete chat u igri isključiti iz izbornika konzole, a ne u pojedinoj igri. 

Novi sustav trofeja omogućit će vam da odredite kad se snimaju slike i video za vaša otključavanja raznih trofeja, što može malo uštedjeti i prostor na disku vaše konzole. 

Nadogradili su i PlayStation aplikaciju za mobitele pa ćete se kroz nju moći uključiti u multiplayer igru ili upravljati memorijom konzole.