10 prosinca, 2022

Radi se zapravo o subvenciji za putovanja koju bi poslodavci isplaćivali preko vaučera kao nekadašnji regres. Zauzvrat bi dobili nižu stopu poreza na dohodak na uplaćene iznose radnicima. Takvi turistički vaučeri pojeftinili bi domaćim građanima ugostiteljske i smještajne usluge izvan glavne sezone od 10 do 30 posto, što sve tek treba usuglasiti s Ministarstvom financija, te predstavnicima poslodavaca i sindikata.

No, dok hrvatski turistički i porezni čelnici tek trebaju razriješiti dvojbe o modelima primjene te ideje, Mađari su njime broj domaćih turista u proteklih pet godina povećali za čak 30 posto.

Takozvana Szep kartica u Mađarskoj je svojevrsna stimulacija države jačanju domaćeg turizma, zbog čega je ukupni prihod mađarskog turizma od domaćih gostiju povećan za 64 posto. Do sada je 26.500 mađarskih tvrtki koristilo Szep karticu te je tako gotovo 1,3 milijuna građana dobilo mogućnost jeftinijeg odmora.

Samo prošle godine u Mađarskoj je od takvih vaučera ostvaren promet od 90 milijardi forinti, odnosno oko 290 milijuna eura, koliko su tvrtke uplatile zaposlenicima na ime Szep kartice. Taj su iznos građani uglavnom utrošili na turističke i ugostiteljske usluge, kaže nam Marin Skenderović, direktor HTZ-a u Budimpešti.

Država je dala mogućnost tvrtkama da zaposlenike stimuliraju s oko 1500 eura za odmor. Ideja je u Mađarskoj odlično provedena, pa je samo tijekom prošle godine 20 posto ukupnog prihoda od smještaja koji je ostvario domaći turizam plaćeno Szep karticama. Svakoj tvrtki u Mađarskoj omogućeno je da zaposleniku, osim redovitih plaća, isplati i iznos od 450.000 forinti (1500 eura), s tim da se taj iznos oporezuje manjim postotkom nego osobni dohodak. Riječ je o kartici kojom se može plaćati isključivo u turističkim objektima (hoteli, restorani, bazeni, kupališta, wellness-centri ….) koji prihvaćaju plaćanje Szep karticom. Turističke tvrtke same pristupaju tom programu i potpisuju da prihvaćaju te kartice – objašnjava nam Skenderović.

Szep kartica

Mađari su na taj način potaknuli razvoj domaćeg turizma u stotinama termalnih kupališta tijekom cijele godine, jer oni nisu korištenje Szep kartice ograničili samo na predsezonu ili posezonu. Zbog toga Mađari najviše koriste tu olakšicu za odmor na Balatonu ili u široj okolici Budimpešte.

U Hrvatskoj bi se, pak, olakšice te vrste koje bi uspješni poslodavci davali svojim zaposlenicima trebale, prema do sada iznesenom, koristiti za poticanje odmora u kontinentalnom dijelu zemlje ili na moru izvan glavne sezone. Istina, najveći dio hrvatskih zaposlenika, za razliku od onih u Mađarskoj, ne dobiva ni regres ni 13. plaću, pa ostaje vidjeti koliko će naših poslodavaca biti zainteresirano za takvo dobivanje porezne olakšice.

Answer now

%d blogeri kao ovaj: