Psiholozi djeluju u gotovo svim domenama ljudskog života, kao što su primjerice obrazovanje, rad, zdravstvo, šport, itd., pa se u skladu s tim usmjeravaju za rad u određenom području.
Klinički psiholozi se bave pojedincima, ponajprije onima koji imaju poteškoća u prilagodbi. Sudjeluju u postupku dijagnosticiranja psihičkih poremećaja, predlažu načine njihova uklanjanja i prate učinke liječenja. I sami pomažu osobama s određenim poteškoćama, kao što su poremećaji hranjenja (anoreksija, bulimija, pretilost), fobije, emocionalne smetnje, poremećaji u ponašanju i sl.) Zdravstveni psiholozi primjenjuju psihološke spoznaje i metode u proučavanju ponašanja vezanih uz zdravlje. Istražuju zašto i kada ljudi traže liječničku pomoć, kako se nose s bolešću i sl.
Školski psiholozi proučavaju i unaprjeđuju procese učenja, te pomažu u rješavanju različitih problema učenika. Oni intervjuiraju i testiraju učenike te nastoje procijeniti njihove probleme i izvore poteškoća u učenju.
Procjenjuju njihov napredak, te obrazovne i emocionalne potrebe. U suradnji s roditeljima i nastavnicima planiraju načine pomoći pojedinim učenicima. U području obrazovanja psiholozi mogu poučavati psihologiju u srednjim školama i na fakultetima.
Industrijski i organizacijski psiholozi prate rad i napredak ljudi na radnom mjestu i/ili na stručnom usavršavanju. Provode selekciju i edukacije zaposlenika, bave se unaprjeđenjem upravljanja ljudskim resursima, te prilagodbom radnog okruženja. Razvijaju metode procjene radne uspješnosti, istražuju uzroke umora, nesreća na radu, izostanaka i fluktuacije radnika, analiziraju radna mjesta i predlažu mjere za poboljšanje uvjeta rada; istražuju metode rukovođenja i odnose u radnim grupama, predlažu mjere za povećanje radne motivacije.
Psiholozi u savjetovanju pomažu ljudima u rješavanju osobnih problema i kriza, u unaprjeđenju vlastitih sposobnosti nošenja s problemima i njihovog rješavanja, te u poboljšanju kvalitete života općenito. Mogu raditi s pojedincima, obiteljima ili grupama.
Forenzički psiholozi proučavaju ponašanje kršitelja zakona i daju stručna mišljenja o pojedinim optuženicima. Pomažu osuđenima da shvate vlastito ponašanje, kako bi ga promijenili u društveno prihvatljivo. Neki forenzički psiholozi rade i sa žrtvama zločina, pomažući ima u prevladavanju pretrpljenih traumi.
Psiholozi u profesionalnom usmjeravanju savjetuju klijente u odabiru buduće profesije i razvoju karijere. Pritom u obzir uzimaju interese, želje i mogućnosti pojedinca, te stanje na tržištu rada.
Osim psihologa specijaliziranih u spomenutim područjima psiholozi rade i na drugim poslovima kao što su poslovi istraživanja tržišta, marketinga, športske i vojne psihologije i dr.
Poslovi psihologa jako se razlikuju. Osim navedenih imamo i psihologe koji rade u predškolskim ustanovama, na poslovima istraživanja tržišta, onih koji rade kao vojni psiholozi…
Bez obzira na to gdje i što rade, psiholozi u pravilu temelje svoje prosudbe na pažljivo prikupljenim empirijskim podacima. Provede vrlo temeljite intervjue, sastavljaju upitnike i provode anketna ispitivanja, primjenjuju testove za ispitivanje sposobnosti i osobina ličnosti. Podatke prikupljene ovim metodama zatim obrađuju postupcima statističke analize. Na temelju toga, donose sudove o pojedincima i grupama, predlažu terapijske postupke i druge mjere za rješavanje ljudskih problema i razvoj ljudskih potencijala.
Znanja, vještine i poželjne osobine
Bez obzira na mjesto zaposlenja i područje rada, psiholog mora imati interes za ljude i njihovo ponašanje, razumijevanje za njihove probleme, empatiju te stručna znanja za rješavanje poteškoća i prepoznavanje potreba pojedinca. Za uspješno obavljanje posla psihologa, važne su komunikacijske vještine, strpljivost, sposobnost analitičkog mišljenja, te kreativnost u pronalaženju načina rješavanja. Psiholog mora neprestano nadograđivati svoja stručna znanja, osobito u užem području kojim se bavi.
